Dubrovnik: Stradun – Srce i Duša Grada
KrenimoKarta s lokacijama
Informacije
Dobrodošli u Dubrovnik: Atena Jadrana
Dubrovnik, smješten na krajnjem jugu Hrvatske, nije samo jedan od najpoznatijih mediteranskih gradova, već i simbol slobode, diplomacije i izvanrednog kulturnog nasljeđa. Njegove impozantne zidine i bogata povijest čine ga nezaobilaznom destinacijom za svakog putnika.
Osnutak i Povijesni Pregled
Osnutak Dubrovnika (lat. Ragusa) datira se u 7. stoljeće. Prema legendi, osnovale su ga izbjeglice iz obližnjeg Epidaurusa (današnji Cavtat) nakon provale Avara i Slavena. Međutim, zlatno doba grada počinje u 13. stoljeću, kada se razvija u neovisnu pomorsku silu, poznatu kao Dubrovačka Republika.
Dubrovačka Republika (1358. – 1808.) bila je jedna od najuspješnijih i najdugovječnijih republika na svijetu. Poznata po svojoj neutralnosti, lukavoj diplomaciji (“Ne prodaje se za zlato sva sloboda svijeta”), i naprednom trgovačkom umijeću, uspijevala je održati neovisnost unatoč moćnim susjedima, poput Osmanskog Carstva i Venecije, plaćajući danak. Republika je imala razvijen pravni sustav, napredne zakone (uključujući rano ukidanje ropstva 1416. godine) i visoku razinu pismenosti. Njenoj samostalnosti kraj je došao 1808. godine, kada ju je ukinuo Napoleon.
Geografski Položaj i Klima
Dubrovnik je smješten na podnožju krševitog vapnenačkog gorja, u južnoj Dalmaciji. Grad se odlikuje sredozemnom klimom (Csa), s naglaskom na topla i suha ljeta te blage zime.
- Ljetna temperatura: Prosječne temperature zraka u ljetnim mjesecima (srpanj, kolovoz) se kreću oko 25c do 28c, ali zbog južne pozicije i vlažnosti, vrućine mogu biti intenzivne.
- Zimska temperatura: Zime su vrlo blage, s prosječnim temperaturama u siječnju oko 9c do 11c. Temperature ispod nule i snijeg su izuzetno rijetki.
- Temperatura mora: U ljetnom razdoblju temperatura Jadranskog mora je izrazito ugodna, dostižući 24c do 27c.
Bura, hladni i suhi sjeveroistočni vjetar, ponekad puše zimi i donosi izuzetno čisto vrijeme, dok ljeti često puše Maestral, ugodan i osvježavajući vjetar.
Dubrovnik – Grad Vodenih Sportova
Iako možda nije jednako poznat po sportskim “tvornicama” kao Split, Dubrovnik ima snažnu i trofejnu sportsku tradiciju, posebice u vodenim sportovima.
- Vaterpolo: VK Jug je daleko najpoznatiji i najuspješniji dubrovački klub. Jedan je od najtrofejnijih klubova na svijetu, višestruki prvak Europe i nositelj brojnih domaćih i međunarodnih naslova. Vaterpolo je za Dubrovnik ono što je košarka za Split ili nogomet za Rijeku.
- Plivanje i Jedrenje: Grad, okružen morem, prirodno podržava razvoj plivačkih i jedriličarskih klubova koji su iznjedrili mnoge hrvatske reprezentativce.
- Nogomet: Iako je nogomet popularan, lokalni klubovi nisu dosegnuli slavu velikana poput Hajduka ili Dinama, fokus je tradicionalno na vodenim sportovima.
Dubrovnik je kolijevka brojnih olimpijaca i svjetskih prvaka, posebno onih vezanih za more.
Gdje pojesti i popiti?
Top Visit preporučuje
#1
#2
#3
#4
Događanja
Javni prijevoz & parking
Autobusom po gradu
Svi dijelovi grada Dubrovnika odlično su povezani učestalim redovnim autobusnim linijama.
Gradski vozni red istaknut je na svakoj prometnijoj autobusnoj postaji, a možete ga dobiti i u Informativnim uredima Turističke zajednice grada Dubrovnika, Libertasovim kioscima, hotelskim recepcijama i sl.
Autobusna karta se može kupiti kod prodavača novina ili u autobusu. Za kupnju karte kod vozača autobusa, preporučuje se plaćanje sitnim novcem. Više informacija na
www.libertasdubrovnik.hr
GRASKI VOZNI RED
CIJENIK
Brodske veze
Dubrovnik je povezan redovnim brodskim linijama s obližnjim otocima i susjednim gradovima na obali…
Brod za otok Lokrum
Brod za otok Lokrum (posebni rezervat šumske vegetacije u blizini Dubrovnika) polazi iz Gradske luke (povijesna jezgra grada) svakih pola sata u sezoni, a pristaje na otok Lokrum u uvalici Portoč. Vožnja traje desetak minuta. Karte se kupuju na prodajnom mjestu Rezervata Lokrum, u Luži, ulaz iz luke. Brod ne vozi u slučaju lošeg vremena i tijekom zime. (www.lokrum.hr)
Brod za Elafitske otoke
Brod za Elafitske otoke (Koločep, Lopud, Šipan) polazi iz Luke Gruž. Vozni red potražite u poslovnici Jadrolinije u Gružu koja se nalazi u neposrednoj blizini mjesta pristajanja ili u informativnim uredima Turističke zajednice grada Dubrovnika. Karte također možete kupiti u poslovnici jadrolinije. (www.jadrolinija.hr)
Brod za Mljet/Lastovo
Brodska linija tvrtke TP Line povezuje Dubrovnik s Korčulom i Lastovom cijelu godinu. Katamaranska linija tvrtke Krilo u sezoni Dubrovnik povezuje s Mljetom, Korčulom, Hvarom i Splitom.
https://www.tp-line.hr/hr/red-plovidbe,
https://www.krilo.hr/plovidbeni-red/
Automobilom po gradu
Javna garaža u blizini povijesne jezgre, ulični parking ili parking u Luci Gruž…
Nekoliko benzinskih postaja nalazi se na prilazima Gradu i u samom Gradu. Neke rade 24 sata.
Ukoliko se vlastitim automobilom uputite u povijesnu jezgru grada, preporučujemo da se parkirate u svega pet minuta pješice udaljenoj Javnoj garaži na Ilijinoj glavici.
Ulična gradska parkirališta označena su natpisnim pločama s istaknutim uputama za plaćanje i cijenom po satu.
Parking možete platiti na parkirnom automatu i mobilnim telefonom.
U Luci Gruž nalazi se parking koji će vam posebno koristiti ukoliko se odlučite uputiti na cjelodnevni izlet na jedan od otoka dubrovačkog akvatorija jer se nalazi u neposrednoj blizini mjesta pristajanja brodova koji Dubrovnik povezuju s obližnjim otocima.
INFORMACIJA ZA POSJETITELJE – REGULACIJA PROMETA OKO STARE GRADSKE JEZGRE
Dragi posjetitelji,
Grad Dubrovnik uveo je poseban Sustav upravljanja prometom unutar područja zaštićene kulturno-povijesne cjeline i kontaktne zone (u nastavku: „Zona“) s ciljem očuvanja kulturne baštine i održive urbane mobilnosti.
Zbog toga je kretanje vozilima unutar Zone ograničeno i dozvoljeno samo pod određenim uvjetima u razdoblju od 1. ožujka do 30. studenoga, kao i tijekom posebnih događanja ili razdoblja pojačanog prometa.
Zona obuhvaća šire područje oko povijesne jezgre, uključujući Ilijinu glavicu, Zagrebačku ulicu do Viktorije, te područje od Pila do Boninova. Ulazak u Zonu vozilom dozvoljen je isključivo uz prethodno odobrenje.
Zona započinje kod semafora na ulazu u Uže središte grada Dubrovnika, u blizini javne garaže (vidi fotografiju iznad).
Od tog mjesta nadalje, promet je ograničen i jasno reguliran, stoga molimo obratite pozornost na prometne znakove i zabrane pristupa.
Posjetitelji mogu ući u Zonu samo ako imaju prethodno odobrenje, i to na jedan od sljedećih načina:
– putem Bus Web Shopa – za vozila koja imaju 7+1, 8+1 sjedala ili 9–30 sjedala i više, s odobrenjem za zaustavljanje na iskrcajnim stajalištima Pile i Ploče
– prethodnom rezervacijom parkirališta putem službene aplikacije, na parkiralištima ispod Žičare Dubrovnik i na Pilama
– ako boravite u privatnom smještaju s uključenim parkirališnim mjestom, uz uvjet da je domaćin unaprijed prijavio registarsku oznaku vašeg vozila
– ako odsjedate u hotelu koji se nalazi unutar Zone
Ako dolazite u Dubrovnik s potvrđenom rezervacijom smještaja u hotelu ili privatnom objektu s uključenim parkirališnim mjestom, vaš domaćin je dužan unaprijed osigurati parkirališno mjesto te prijaviti registarsku oznaku vozila prije vašeg dolaska, odnosno najkasnije u roku od 3 dana od vašeg dolaska.
Ako dolazite bez prethodne rezervacije smještaja dopušten vam je ulazak u Zonu vozilom isključivo u svrhu traženja smještaja, s tim da vaš boravak mora biti pravovremeno registriran u službenom sustavu.
Ukoliko ne pronađete smještaj, nećete moći registrirati boravak i time gubite pravo na daljnje zadržavanje vozilom u Zoni.
Ako nakon ulaska u Zonu ipak pronađete smještaj, vaš hotel ili domaćin u privatnom smještaju dužan je izvršiti prijavu vašeg boravka u roku od tri dana, u skladu sa zakonskim obvezama.
U slučaju da ne osigurate smještaj, kako biste izbjegli moguću novčanu kaznu, morate napustiti Zonu te u roku od tri dana od ulaska poslati obrazloženje na e-mail adresu: zona@dubrovnik.hr.
Poruka treba sadržavati:
– registarsku oznaku vašeg vozila,
– datum i vrijeme ulaska u Zonu,
– kratko objašnjenje razloga ulaska
Gradska uprava će razmotriti vaš slučaj i postupiti sukladno propisima.
Savjetujemo svim posjetiteljima da unaprijed rezerviraju smještaj te da prije dolaska s domaćinom provjere omogućuje li rezervacija pristup Zoni i osigurano parkirališno mjesto.
Pokrenut prepaid sustav za rezervaciju parkirališnih mjesta na Pilama i Žičari
Pokrenut je prepaid sustav za rezervaciju parkirališnog mjesta na Pilama i Žičari-donji plato, još jedno od smart city rješenja u sklopu Zone posebnog prometnog režima Grada Dubrovnika. Time je svim korisnicima koji unaprijed rezerviraju svoje mjesto omogućen neometan ulazak u Zonu, bez kazni.
Naime, kupnja parkirališne karte online, prema vremenskim razdobljima, pridonosi smanjenju gužvi i održivom upravljanju prometom. Ova usluga uvelike olakšava i korisnicima jer automatski dobiju informaciju o raspoloživim parkirališnim mjestima te ih sustav prepoznaje kao vozila s reguliranim statusom.
Sustavu za rezervaciju parkinga možete pristupiti na stranici Grada Dubrovnika, na linku OVDJE.
Zajedno učinimo Dubrovnik održivijom i ugodnijom destinacijom – kako za stanovnike, tako i za sve posjetitelje!
LOKACIJA
NA KARTI
KRENI
SADA
Pročitajte više detalja
Crkva sv. Vlaha i njezino podrijetlo
Evo nas ispred crkve sv. Vlaha, jedne od najljepših sakralnih objekata u Dubrovniku kakvu je vidimo danas, potječe iz 1715. godine.Oduševljava stilom kićenog venecijanskog baroka. Gradio ju je graditelj Marino Gropelli iz Venecije od 1706. godine i to prema zahtijevu dubrovačkog Senata koji je želio novu crkvu na mjestu stare, romaničke iz XIV. st.
Požar i čudesno spašeni kip
Prvo oštećenje doživjela je u potresu, a u pepelu je cijela nestala 1706. godine, za vrijeme strašnog požara.
Sve je tada u vatri nestalo, jedino je, nekim čudom, preživio srebreni kip sv. Vlaha. Nakon “izgnaničkih” godina provedenih u crkvici sv. Nikole gdje ga smjestiše, od 1715. godine na starome je mjestu. U crkvi posvećenoj njegovim imenom.
Tada Dubrovčani kipu pridodaše i zapis kako su “svi ostali kipovi od zlata, srebra i mjedi bili rastopljeni u vatri, dok je kip svečev, zaštićen čudom, izvađen iz požara neoštećen”.
Kip predstavlja jedno od najznačajnijih skulptura u Dubrovniku, a iz makete koju svetac drži u ruci iščitava se nekadašnja arhitektura grada.
Početak štovanja svetog Vlaha
Da razumijete veličinu svetog Vlaha i njegovu važnost Dubrovčanima ispričat ćemo vam o samom početku štovanja toga svetca.
Prvi zaštitnici Dubrovnika bili su sveti Srđ i Bah. Dubrovački ljetopisci svjedoče kako je u drugoj polovici 10. stoljeća sveti Vlaho bio izabran za zaštitnika grada.
Predaja o Stojku i obrani Dubrovnika
Za vrijeme dužda Petra Candiana III., Venecija je tražila način da se oslobodi plaćanja danka Hrvatima te da se zaštite od napada neretvanskih gusara.
Nakon što su krenuli s oko stotinu lađa prema Grčkoj, tražili su od Dubrovčana da im dopuste doći u grad po vodu i hranu. Dubrovčani su ih primili i dali im potrebite stvari.
Prema predaji, župnik crkve sv. Stjepana, Stojko, oko ponoći je boravio u crkvi na molitvi. Tada je primijetio više naoružanih mladih ljudi i među njima jednoga starca. Starac mu je tada rekao da je on mučenik Vlaho te da je vojnike poslalo samo nebo. Objavi mu tada da Mlečani namjeravaju zauzeti grad te da što prije javi vijeću kako bi se spremili na obranu. Mlečani su izvršili napad, ali su ih Dubrovčani odbili.
Zbog toga je 972. godine izabran zaštitnikom Dubrovnika. Ova je legenda zabilježena u najstarijim dubrovačkim ljetopisima.
Sveti Vlaho u simbolima Dubrovnika
Nakon što je 972. godine izabran za zaštitnika grada, Veliko vijeće, donosi zaključak da se lik svetog Vlaha i branitelja postavi u gradski grb, državni barjak, na javne zgrade i zidine, pečate, novce i isprave. Na novcima je prevladavala slika svetog Vlaha na licu i Isusova na naličju sa zaštitničkim natpisom svetog Vlaha.
Proslava blagdana svetog Vlaha
Štovanje Sv. Vlaha najbolje se očitovalo prigodom proslave njegovog Blagdana 3. veljače , taj dan je i danas jedan od svečanijih dana u Dubrovniku.
Svečanost svetoga Vlaha krenula je kad su ga Dubrovčani izabrali za svoga zaštitnika. U početku se odvijala u skromnim okolnostima sve dok Dubrovnik nije postao moćan grad te Republika proširila svoje područje.
Sloboština svetog Vlaha
Da se omogući svima sudjelovati, uvedena je ‘Sloboština Sv. Vlaha’, dan kada je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao 2 dana prije i 2 dana poslije blagdana slobodno doći u Grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost, ta se sloboština kasnije proširila na 7 dana prije i 7 dana poslije blagdana.
Za blagdan je cijela Republika pošla u Grad – tko nije mogao ići, slavio je kod kuće – sa svojim crkvenim barjacima u narodnoj nošnji, da se svome svecu pokloni i pomoli, da mu zahvali za zaštitu u prošlosti i preporuči sebe i svoje za ubuduće. Tako je to i danas, pa se ljudi dugo i temeljito pripremaju za ovu svečanost.
Natpis na vratima od Ploča
Na istočnom ulazu u Grad sa strane Ploča , odakle smo krenuli u obilazak Dubrovnika, stoji natpis na latinskom jeziku: Daleko vam kuća divljaci! Nikoga se ne boji ova tvrđa, koju grije dah svetoga starca!
Poziv na posjet crkvi i odmor
Prije nego nastavimo obilazak, svakako zavirite u crkvu sv. Vlaha i otkrijte čudo kipa koji je preživio požar.
Ako želite, možete i predahnuti na trgu ispred crkve , brojni kafići nude savršen odmor uz pogled na jedno od najljepših baroknih pročelja u Dubrovniku.
Završna napomena
Svakako se čujemo ispred obližnjeg Kneževog dvora!
Glas koji vodi vaše putovanje
Riješi kviz i provjeri znanje
LOKACIJA
NA KARTI
KRENI
SADA
Pročitajte više detalja
Položaj i značenje Kneževa dvora
Nalazite se ispred Kneževa dvora – možda najpoznatije zgrade u Dubrovniku, ali i jedne od onih koja bi, da može pričati, imala cijelu biblioteku zgoda i nezgoda za ispričati. Nema sumnje, Dvor je kroz stoljeća proživio više potresa, požara i eksplozija nego neki gradovi u cijelosti.
Prvi put se spominje još 1272. godine kao utvrđeni kaštel i upravno središte Dubrovnika. Bio je to dom kneza, ali i sjedište svih važnih vijeća Republike, mjesto gdje se odlučivalo o sudbini grada.
Stanovnici i prostorije Kneževa dvora
Osim kneza i njegove obitelji, u Dvoru su živjeli ključar s obitelji, stražari i zatvorenici. Kneževe prostorije bile su na južnom dijelu prvoga kata, a njegova obitelj boravila je u manjim sobama prema gradskoj luci. Najreprezentativniji prostori bili su u zapadnom dijelu prvoga kata, gdje su bile dvorane ukrašene slikama i kipovima, najčešće sv. Vlaha.
Pokućstvo je bilo od orahovine, pozlaćeno, a ponegdje samo oslikano. U nekim su dvoranama bili i kamini s opekama za grijanje.
Prostorije ključara bile su na polukatu. On je bio pazikuća, skrbio se za zatvorenike, rasvjetu u Dvoru, čišćenje prostorija i dvorana. Obični vojnici spavali su na posteljama u prizemlju, katkad u tamnicama.
Zatvori i bilježništvo
Zatvori su se nalazili u prizemlju južnog krila, blizu dvorane Kaznenog suda i nosili su različita imena: zmaj, velika, mala, ženski…
Bilježništvo je bilo smješteno u sjevernom krilu prizemlja zbog lakše komunikacije sa strankama.
Niz nesreća kroz povijest
No, ovaj svijet stalno su potresale nesreće. Doslovno. Potres iz 1520. godine ozbiljno ga je oštetio, a onaj katastrofalni 1667. gotovo ga je sravnio sa zemljom – urušila su se čitava krila, dvorane, pa čak i knežev stan. I kao da to nije bilo dovoljno, nekoliko puta su ga pohodili i požari, dok su se dvije velike eksplozije baruta u 15. stoljeću pobrinule da knez više puta mora seliti. Mogli bismo reći da je kroz povijest bio najčešće preseljavani stanar Dubrovnika – kad god bi se Dvor zapalio, urušio ili odletio u zrak, knez bi morao spakirati svoje stvari i privremeno živjeti u nekoj od općinskih kuća.
Zamislite prizor – najmoćniji čovjek Republike, a ne zna hoće li iduće jutro spavati u palači ili u „rezervnom stanu“ par ulica dalje! Možda bi mu danas dobro došla aplikacija za iznajmljivanje stanova – jer su se selidbe događale iznenada i češće nego što bi itko poželio.
Obnova i simbol ustrajnosti
Ipak, unatoč svim rušenjima, Dubrovčani su uvijek vraćali Knežev dvor u život. Svaki put su ga obnavljali, pazeći da sačuva svoj gotičko-renesansni izgled. Dvor je tako postao simbol ustrajnosti i ponosa, ali i dokaz da Dubrovnik ne odustaje – ni nakon potresa, ni nakon požara, ni nakon eksplozija.
Ulazni ukrasi i društvena važnost
Dva brončana maskerona i kucalo na ulaznim vratima izradio je majstor Ubaldini. S lijeve strane ulaza u Knežev dvor isklesan je red kamenih sjedala, a s desne strane dva reda. Na tom su mjestu prigodom svetkovina, procesija i društvenih događaja sjedili knez, biskup i vlastela.
Knežev dvor i Marin Držić
Uz Knežev dvor se povezuje i ime Marina Držića jer Knežev dvor bio je dio Držićeva života od rođenja: premda se ne zna gdje mu se točno nalazila obiteljska kuća, zabilježeno je da je bila smještena u blizini Dvora; prodao ju je piščev otac Marin kako bi podmirio dugove vjerovnicima.
Pod ruševinama Dvora poginuo je 08.08. 1463. Marinov djed po ocu Nikola nakon eksplozije streljiva uskladištenoga ispod Dvora. Dvor je Držić pohodio kad je davao izjave u Kancelariji, koja je od 15. stoljeća bila smještena u njegovim prostorijama.
Kip Miha Pracata i poruka vijećnice
U 17. stoljeću u atriju je postavljen kip dobrotvora Miha Pracata – jedini spomenik koji je Dubrovačka Republika podigla svom građaninu. A natpis iznad ulaza u nekadašnju vijećnicu govorio je jasno: „Zaboravite na privatno, brinite o javnom.“
Kasnije razdoblje i Kraljev dvor
Dvor je nakon završetka prvog svjetskog rata preimenovan u Kraljev dvor i bio je ljetna rezidencija kraljevske obitelji Karađorđevića. Rezidencija je obuhvaćala prostore na prvom katu istočnog i južnog krila te gornji dio nekadašnje Kule od zvona, gdje je bila smještena kuhinja.
Današnji Knežev dvor
Danas, srećom, Knežev dvor više ne prijeti urušavanjem niti ga muče eksplozije. On je mirno utočište povijesti, muzej u kojem se možete prošetati prostorijama u kojima su stoljećima odlučivane sudbine grada, možete razgledati slike, kipove, namještaj i povijesne dokumente. Umjesto kneza i stražara, ondje ćete danas susresti turiste i kustose, a zatvore su zamijenile muzejske dvorane.
Dakle, pred vama je stara palača, svjedok svih nedaća, potresa i požara kroz koje je Dubrovnik prolazio, a koji i dalje stoje kao podsjetnik da ovaj grad uvijek zna ponovno stati na noge.
Glas koji vodi vaše putovanje
Riješi kviz i provjeri znanje
LOKACIJA
NA KARTI
KRENI
SADA
Pročitajte više detalja
Ispred dubrovačke katedrale
Evo nas ispred dubrovačke stolne crkve Uznesenja Marijina, Velike Gospe ili, …jednostavno Katedrale kako je Dubrovčani zovu.
Legenda o Rikardu Lavljeg Srca
Poznavateljima će se nametnuti dvije priče. Jedna je povezana uz predaju o zavjetu engleskog kralja Rikarda Lavljeg Srca, koji je prema legendi vraćajući se iz III križarskog rata stradao u nevremenu i spasio se na otoku Lokrumu i kao zahvalnost podario izvjesnu sumu za završetak Marijine Katedrale. I danas je na poseban zahtjev moguće posjetit kriptu koja se nalazi pod baroknom katedralom.
Riznica katedrale
A druga priča veže se uz bogatstvo njene riznice koja je svjedočila o besprijekornom ugledu dubrovačkog zlatarstva od XI. do XVIII. stoljeća i umjetničkom blagu Republike.
U katedrali se nalazi Relikvijar sa 132 relikvije svetaca koje datiraju od 11. do 19. st., a od neprocjenjive vrijednosti su relikvija glave, ruke i noge sv. Vlaha rad dubrovačkih zlatara, a datiraju između 11. i 12. st.
Sigurnosni sustav Dubrovčana
Toga svjesni, a poslovično mudri, sumnjičavi i oprezni, Dubrovčani su u to vrijeme osiguravali bogatstvo pohranjeno u Katedrali s trima ključevima. Jednoga je čuvao knez, drugog biskup, a trećeg tajnik Republike, no samo su se na istovremeni okretaj svih ključeva vrata riznice otvarala pred posjetiteljima.
Stradanje u potresu 1667. godine
Ta prva izgrađena, što se povezuje sa Rikardom Lavljeg Srca, raskošna romanička bazilika s kupolom u potpunosti je stradala u velikom potresu, kao i većina znamenitosti, te kobne 1667. godine.
Nova barokna katedrala
Dakle stara, romanička Katedrala građena od XII. do XIV. stoljeća bila je na istom mjestu na kojemu je i današnja, koja je ponovo podignuta.
Stjepan Gradić i početak obnove
U tim tragičnim vremenima za Dubrovnik sreća je htjela da u Vatikanu kao kustos, kasnije i rektor Vatikanske knjižnice, radi Stjepan Gradić, ugledni povjesničar, filozof, pjesnik, diplomat koji je svojim utjecajem počeo prikupljati pomoć za svoj rodni grad.
Arhitekti obnove
Uspio je u Dubrovnik dovesti najpoznatije talijanske arhitekte, a njegovu želju da katedrala bude građena prema uzorima tadašnje crkvene arhitekture u baroknom stilu ostvario je arhitekt Andrea Buffalini.
Prema njegovom nacrtu Katedralu gradi Paolo Andreotti počev od 1672. godine. Gradila se dugo i uz pomoć mnogih majstora. Završava je 1713. godine domaći majstor Ilija Katičić.
Umjetnička vrijednost unutrašnjosti
U unutrašnjosti ove trobrodne crkve s kupolom niz je vrijednih oltara s naznakama kasnog baroka, a posebnu fascinaciju izazivaju umjetnički radovi velikog Tiziana i njegove radionice iznad glavnog oltara, te Raffaellova Madonna della Seggiola, Bijeg u Egipat talijanskog slikara Savolda itd.
Arheološka otkrića
Dubrovačka katedrala je, ne samo prekrasan primjerak bogate dubrovačke povijesti i umjetnosti, već i intrigantno arheološko nalazište na kojemu se otvaraju brojna pitanja o prvom dubrovačkom tisućljeću. Radeći na oštećenjima nastalima 1979. godine uslijed potresa na Katedrali, arheolozi su naišli na ostatke još jedne katedrale, starije od one romaničke. Njeno datiranje u VII. stoljeće upućuje na podatak da je Dubrovnik već tada bio izgrađena urbana cjelina, te pomiče vrijeme postanka ovoga grada.
Marin Držić i katedrala
Za kraj ove priče o Katedrali imamo za vas jednu povijesnu crticu o Marinu Držiću, za one koji ne znaju on je bio hrvatski renesansni dramatik, pjesnik, katolički klerik, crkveni glazbenik i kazališni glumac iz Dubrovnika, poznat i kao »otac hrvatske drame«.
Držić kao orguljaš
Dakle, posljednjega dana veljače 1538., bez ijednoga glasa protiv, M. Držić je izabran za orguljaša u katedrali, i to za sto perpera godišnje plaće, koja bi se isplaćivala iz različitih izvora: sedamdeset perpera namiruju upravitelji katedrale, dvadeset rizničari, a deset upravitelji crkve sv. Vlaha.
Katedralu Držić spominje i u devetom prizoru prvoga čina komedije Dundo Maroje. Naime, Dživo predlaže Pȅri, Marovoj zaručnici, da odu pogledati u rim. crkvu sv. Petra, našto ona pita: »Je li velika kako i Sveta Gospođa?«, a on se čudi kako ona zna kolika je dubrovačka katedrala. Pȅra objašnjava: »Brižna, Dživo, kako ne znam? S tetkom nijesam li svaki Božić u Svetu Gospođu na misu bila?«.
Pisac dijalogom nedvojbeno sugerira kakav je položaj žena imala u njegovo doba, ograničenost njezina kretanja po otvorenim prostorima grada, osobito ako je bila plemenita roda, te činjenicu da djevojke nisu mogle slobodno izlaziti ako nisu imale pratnju.
Povratak u sadašnjost
E toliko o prošlim vremenima, vraćamo se u naše vrijeme i čujemo se na Gundulićevoj poljani!
Glas koji vodi vaše putovanje
Riješi kviz i provjeri znanje
Prikazan je samo dio rute.
Ostatak sadržaja dostupan je u punoj, otključanoj verziji vodiča.
